U srijedu, 23. ožujka 2016. u 11: 30 u dv. 17 održano je gostujuće predavanje izv. prof. dr. sc. Branka Kune s Filozofskoga fakulteta u Osijeku.

Izv. prof. dr. sc. Branko Kuna, nakon završenog studija u Osijeku, započeo je 1991. raditi na Hrvatskom radiju kao lektor. Poslijediplomski studij opće lingvistike završio u Zagrebu gdje je i doktorirao 2003. s temom Atributni genitiv u hrvatskome standardnom jeziku.  Od 1997. zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Osijeku gdje predaje Teoriju jezika, Tvorbu riječi u hrvatskom jeziku te Pragmalingvistiku na predidplomskom i diplomskom studiju, a Generativnu gramatiku, Sintaksu i Lingvistiku javne komunikacije na doktorskom studiju. Pokretač je znanstvenoga skupa Hrvatski sintaktički dani. Do sada je napisao više od 50 znanstvenih radova iz područja morfosintakse i pragmalingvistike, uredio je 5 knjiga, a 2012. objavio je monografiju Predikatna i vanjska posvojnost u hrvatskom jeziku. Voditelj je Katedre za hrvatski jezik i jezikoslovlje te član uredništva časopisa Jezikoslovlje.

Sažetak predavanja: Imati i(li) biti - ogled o predikatnoj posvojnosti

Imanje i posjedovanje sastavni su dio čovjekova iskustva, odnosno postojanja. Posvojnost je intuitivan pojam, nastaje na temeljnom modelu koji uključuje dvojčani odnos između posjednika (posesora) i posjedovanog (posesuma). Ujedno ona je i društveni i (bio)kulturni pojam jer su se zajedno s razvojem vlasništva razvijala mijenjala sredstva njezina ujezičenja. U izlaganju se polazi od postavke kako posvojnost ne treba poistovjetiti s ustaljenim posvojnim konstrukcijama jer one mogu označivati i druge semantičke kategorije, tako posvojni pridjevi mogu imati kvalitativno značenje (Pavlovljev refleks), a „tipičnim“ posvojnim glagolom imati izriču se i značenja egzistencije (U Sahari ima života) te empatije (Imaš piva u hladnjaku, posluži se). Postoje dva univerzalna glagola za izražavanje predikatne posvojnosti i s obzirom na to koji prevladava svi se jezici dijele u  habeo-jezike (imati) i esse-jezike (biti). Hrvatski ih podjednako oba rabi. U predavanju će biti riječi i o drugim posvojnim glagolima, posebice o glagolu pripadati, te se navode brojne semantičke, sintaktičke i pragmatičke implikacije njihove uporabe.

U ponedjeljak, 25. siječnja 2016. u 13 sati u dv. 18 na Filozofskome fakultetu u Puli održano je gostujuće predavanje na temu Hrvatski u socijalističkoj Jugoslaviji. Jezik, identitet i politika izv. prof. dr. sc. Krešimira Mićanovića s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Krešimir Mićanović izvanredni je profesor pri Katedri za hrvatski standardni jezik na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovao je u nizu znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu. Objavio tridesetak znanstvenih i stručnih radova u periodici, u domaćim i inozemnim zbornicima te monografiju Hrvatski s naglaskom: standard i jezični varijeteti (2006, 2008) i priručnik Hrvatski pravopis (2007, 2008, u suautorstvu s L. Badurina i I. Markovićem). Od 2009. do 2014. bio je voditelj Zagrebačke slavističke škole. Član je Komisije za standardne jezike pri Međunarodnom slavističkom komitetu. Glavna su područja njegova znanstvena interesa standardologija, jezična politika i povijest hrvatskoga jezičnog standarda.

Sažetak predavanja: Jezičnopolitička problematika u jugoslavenskom razdoblju (1945–1990) obuhvaća tri područja: status jezika nacionalnih manjina („narodnosti“), status makedonskoga i slovenskoga jezika te jezično pitanje Hrvata i Srba, (potom Crnogoraca i Muslimana), koje je nerijetko vrednovano kao prvorazredni kulturni i politički problem u višenacionalnoj i višejezičnoj jugoslavenskoj federaciji. U predavanju će se izložiti opći jezičnopolitički kontekst te razložiti hrvatsko jezično pitanje. Pozornost će biti, u prvome dijelu, usmjerena na Novosadski dogovor (1954) te na 1960-e kada su se intenzivirale polemičke rasprave između hrvatskih i srpskih filologa prouzročene različitim interpretiranjem teksta novosadskih zaključaka te njegovim učincima na standardnojezičnu praksu. U drugom dijelu predavanja prikazat će razdoblje 1970-ih i 1980-ih u kojemu su hrvatski filolozi objavili nekoliko temeljnih priručnika učvršćujući autonomnu poziciju u oblikovanju vlastitoga jezičnog standarda.