1. Pravo upisa imaju sveučilišni prvostupnici iz područja humanističkih i društvenih znanosti na temelju uspjeha (prosjek ocjena) ostvarenog na preddiplomskom studiju. Za sve pristupnike stvara se zajednička rang-lista, jedna za jednopredmetni, druga za dvopredmetni studij. Pristupnici koji nisu sveučilišni prvostupnici povijesti mogu upisati samo jednopredmetni diplomski studij povijesti, a do kraja studija moraju odslušati i položiti određene predmete s preddiplomskoga studija.

2. Studij traje dvije godine (četiri semestra) i izvodi se kao jednopredmetni (1P) i dvopredmetni (2P).

3. Tjedno opterećenje studenata u nastavi iznosi oko 20 sati, a ukupno dvogodišnje opterećenje na temelju 40-satnog radnog tjedna, godišnje po 30 tjedana nastave i 12 tjedana ispitnih rokova iznosi 120 bodova. Jedan bod znači opterećenje s 28 sati rada (40 sati tjedno x 42 tjedna x 2 god. = 3360 sati / 120 = 28).

4. Predmeti su jednosemestralni i izvode se u zimskom ili ljetnom semestru.

5. Predmeti studija povijesti (predmeti unutarnje izbornosti, jezici za povjesničare i diplomski rad) na jednopredmetnom studiju donose najmanje 90 bodova (75%), a na dvopredmetnom studiju najmanje 48 bodova (40%).

6. Jednopredmetni studenti biraju najmanje 10 predmeta unutarnje izbornosti (8 na prvoj i 2 na drugoj godini), a dvopredmetni 5 predmeta (4 na prvoj i 1 na drugoj godini). Između engleskog, njemačkog, talijanskog i latinskog jezika za povjesničare jednopredmetni studenti biraju dva jezika, a dvopredmetni jedan.

7. Ostatak opterećenja čine predmeti vanjske izbornosti: preostala ponuda diplomskog studija povijesti, neodslušani predmeti s preddiplomskoga studija povijesti, opći predmeti na Filozofskom fakultetu (strani jezici i dr.), edukacijski paket (za dobivanje kvalifikacije za rad u školi) ili predmeti iz ponude drugih preddiplomskih i diplomskih studija. Za povijesne predmete unutarnje izbornosti vrijedi ograničenje od 14 studenata po predmetu.

8. Najviše 4 boda tijekom studija moguće je ostvariti sudjelovanjem u izvannastavnim aktivnostima (npr. praksa u muzejima, arhivima i sl. ustanovama, uređivanje časopisa Epulon, objavljivanje znanstvenih radova ili druge izvannastavne aktivnosti). Jednopredmetni studenti moraju tijekom studija ostvariti najmanje 1 bod iz izvannastavnih aktivnosti (ulazi u bodove za vanjsku izbornost).

9. Ispiti se polažu tijekom redovitih ispitnih rokova (zimski, ljetni, jesenski) i izvanrednih rokova tijekom semestra. Predmete odslušane u zimskom semestru najbolje je polagati u zimskom roku. Ispitne i sve ostale studentske obveze za svaki su predmet opisane u silabusu koji je dostupan na mrežnim stranicama. Redoslijed polaganja ispita je slobodan, osim u slučaju vezanosti predmeta: jezik I. polaže se prije jezika II., metodika I. prije metodike II. Vezanost ostalih nastavničkih predmeta određena je pravilima edukacijskog paketa.

10. Tijekom druge godine studija student uz pomoć mentora piše diplomski rad koji donosi 30 bodova. Dvopredmetni studenti biraju na kojem će studiju pisati rad. Rad je opsega 80-120 kartica (144.000-216.000 znakova).

11. Uvjet za upis druge godine studija ostvarena su 42 boda, neovisno iz kojih predmeta. Pravilnik o studiju i Pravilnik o ocjenjivanju određuju u kojim se slučajevima pojedini predmet mora ponovno upisati.

12. Uvjet za završetak studija  je ostvarenih 120 bodova, što na 1P studiju obavezno uključuje najmanje 10 položenih predmeta unutarnje izbornosti, istraživanje, radionicu, terensku nastavu, dva različita jezika za povjesničare, izvannastavnu aktivnost i diplomski rad, a na 2P studiju najmanje 5 predmeta unutarnje izbornosti, jedan jezik, istraživanje, radionicu (ako je diplomski rad iz povijesti) i terensku nastavu te diplomski rad i obveze s druge studijske grupe.

13. Svi studenti koji nisu sveučilišni prvostupnici povijesti do kraja diplomskoga studija moraju odslušati i položiti preddiplomski predmet Istraživanje povijesti i dva uvodna predmeta koja su najbliža temi njihova diplomskog rada: Uvod u prapovijest i Uvod u stari vijek pišu li diplomski rad iz prapovijesti ili stare povijesti, Uvod u srednji vijek i Uvod u hrvatski srednji vijek pišu li diplomski rad iz srednjovjekovlja, Uvod u novi vijek i Uvod u hrvatski novi vijek pišu li diplomski rad iz novovjekovlja, te Uvod u suvremenu povijest i Uvod u hrvatsku suvremenu povijest odaberu li za diplomski rad temu iz suvremene povijesti. U slučaju rubnih tema i prijelaznih razdoblja moguće su i drugačije kombinacije dvaju uvodnih predmeta koje je potrebno dogovoriti s budućim mentorom. Tri spomenuta predmeta zajedno nose 15 bodova te na jednopredmetnom studiju zauzimaju polovicu bodova namijenjenih vanjskoj izbornosti.

14. Svaki student dobiva nastavnika voditelja koji vodi brigu o njegovu radu i nudi potrebnu pomoć.

15. Završetkom dvogodišnjeg diplomskog studija stječe se naslov magistra ili magistre povijesti (mag. hist.).

16. Studenti koji su u sklopu vanjske izbornosti na preddiplomskom i diplomskom studiju položili predmete edukacijskoga paketa (60 bodova) stječu kvalifikaciju za rad u školi koja se navodi u dodatku diplomi.

17. Magistri povijesti mogu nastaviti obrazovanje upisom poslijediplomskoga doktorskoga studija na drugim visokim učilištima.

18. Osim u programu studija, dodatna pravila studiranja te opisi studentskih prava i obveza nalaze se u sveučilišnom Pravilniku o studiju, Pravilniku o ocjenjivanju, Pravilniku o diplomskom radu, Statutu Sveučilišta te Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakonu o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama.

 

STRUKTURA STUDIJA (VRIJEDI ZA UPISANE U 1. GODINU 2016/17.)