Professor emeritus Miroslav Bertoša
Rodio se 17. svibnja 1938. u Beogradu u obitelji istarskog emigranta, agronoma Ivana Bertoše, posljednjeg maturanta stare Hrvatske gimnazije u Pazinu. Od kasne jeseni 1947. stalno je nastanjen u Puli, gdje je završio osnovnu školu i osam razreda Hrvatske gimnazije. Diplomirao je povijest s književnošću na Pedagoškoj akademiji u Puli (1963.), a 1966. i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na tom je Fakultetu (1981.) obranio doktorsku disertaciju pod naslovom "Gospodarske i društvene prilike u mletačkom dijelu Istre u doba kolonizacije XVI. i XVII. stoljeća”. Te je godine na temelju dotadašnjih radova promaknut u zvanje znanstvenoga suradnika u riječkome Zavodu za povijesne i društvene znanosti tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, odnosno u puljskoj Područnoj jedinici Zavoda.
Već 1954. počeo je objavljivati prozne i esejističke priloge, osvrte i bilješke u srednjoškolskim časopisima u Zagrebu i Puli. Poslije 1963. bavi se isključivo povijesnom problematikom i surađuje u znanstvenim i stručnim edicijama. Glavno područje njegovoga znanstvenog interesa obuhvaća istraživanje gospodarskih, društvenih, etničkih, migracijskih, kolonizacijskih i kulturno-antropoloških pojava u Istri (posebice u njezinome mletačkom dijelu) od konca XV. do konca XVIII. stoljeća, te proučavanje i kritično vrednovanje istarske historiografske baštine. Bavi se i demografskom poviješću, a posebnu pozornost posvećuje kretanjima u europskoj povijesnoj znanosti, napose avangardnim nastojanjima francuske "škole Annales". U dva navrata (1985. i 1989.) boravio je na višemjesečnim specijalističkim tečajevima na L' Ecole des Hautes Etudes en Sciences Sociales u Parizu, te, god. 1992., u okviru međunarodne razmjene znanstvenika, i u Istituto di Storia della Società e dello Stato veneziano i Istituto "Venezia e l' Oriente" mletačke Fondazione Giorgio Cini. U tom je razdoblju nastupao na mnogim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Vršio je istraživanja u fondovima mnogih domaćih i inozemnih arhiva. Član je Société de Demographie historique u Parizu, Società italiana di demografia storica (Bologna-Firenze), Povijesnog društva Istre, itd. Njegovi znanstveni radovi o Istri i sjevernojadranskome akvatoriju zapaženi su i u stranome svijetu, napose u susjednoj Italiji, pa su gotovo izravno uneseni i u poglavlja o Istri u sintezu mletačke povijesti (usp. G. Cozzi - M. Knapton - G. Scarabello, La Repubblica di Venezia nell'età moderna: dal 1517 alla fine della Repubblica) u prestižnom izdanju nakladničke kuće Utet (Torino 1992.).
God. 1986. izabran je u zvanje znanstvenoga savjetnika, a 1993., osim što je nastavio znanstvenoistraživački rad u Zavodu za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, postaje i redovitim profesorom Pedagoškoga (kasnije Filozofskog) fakulteta u Puli (danas Odjel za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli). Za znanstvenog je savjetnika potvrđen 15. prosinca 1999. čime je to zvanje trajno zadržao. God. 1990. izabran je za Akademijina člana suradnika. Biografija s popisom radova te je godine objelodanjena u Ljetopisu, knj. 94. (str. 483.-491.).
Predavao je Metodiku nastave povijesti i Povijest naroda Jugoslavije na puljskoj Pedagoškoj akademiji do rujna 1969., u stalnom radnom odnosu, odnosno kao honorarni predavač do ukidanja grupe god. 1971. Od rujna 1969. radi u tadašnjem Sjeverojadranskom institutu JAZU (sada: Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci - Područna jedinica u Puli). Od 1993. do 1995. honorarno je zaposlen na studiju Razredne nastave na Pedagoškom fakultetu u Puli. Od 1994. do 2006. na studiju Povijesti na istom Fakultetu predaje Uvod u znanost o povijesti. Od 1994. do 1996. predavao je Hrvatsku povijest XVI.-XVIII. stoljeća, a od 1995. do 2000. i od 2003. do 2006. i Svjetsku povijest od XVI. stoljeća do 1870. Od l. svibnja 2003. zaposlen je s punim radnim vremenom na Filozofskom fakultetu u Puli. Sada na novoosnovanom Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli na studiju Povijesti predaje kolegije: Metodologija znanstvenog rada; Historiografija; Migracije (XV.-XVIII. stoljeća): Istra, Jadran, Sredozemlje; Svakodnevica Europe: stanovanje, hrana i odijevanje (XVII.-XVIII. stoljeća), a na studiju Kultura i turizam kolegij Kulturna povijest Hrvatske.
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, na studiju Povijesti predavao je Svjetsku povijest srednjega vijeka (V.-XVI. stoljeće) (2004.-2006.), Povijest srednje i jugoistočne Europe XVI.-XVIII. stoljeća (2006./2007.) i Svijet Sredozemlja od V. do XVI. stoljeća (2006./2007. i 2008./2009.).
Od 2003. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu na studiju Povijesti predaje obvezatne kolegije Metodologija znanstvenog rada, Hrvatska historiografija XIX. i XX. stoljeća i Teorija povijesti te izborni kolegij Zapadna granica hrvatskog etnosa.
Na poslijediplomskom doktorskom studiju „Povijest stanovništva” na Sveučilištu u Dubrovniku od 2006. predaje kolegije Povijesna demografija u Francuskoj i Povijest stanovništva Mediterana.
Predavao je i na Odjelu za informatologiju i komunikologiju Sveučilišta u Zadru (2003.-2006.).
U više je navrata bio mentorom pri izradi diplomskih, magistarskih i doktorskih radova, te članom povjerenstava za njihovu obranu.
Od prvih dana samostalne Republike Hrvatske svoju je znanstvenu, kulturnu i političku djelatnost nastojao proširiti ne samo u istarskom već i u cijelome hrvatskome prostoru. Osobito je to došlo do izražaja kada je postao i honorarnim voditeljem puljskoga Centra Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba i glavnim istraživačem znanstvenoga projekta „Istarski Hrvati: između potisnutog identiteta i usporene integracije”.
Danas je glavni istraživač i voditelj projekta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli „Elitne i marginalne skupine u Istri od XVI. do XVIII. stoljeća”, koji financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
Između 1993. i 1999. u dva je mandata bio jedan od trojice dopredsjednika Hrvatskoga nacionalnoga komiteta za povijest, a od 1994. do 1998. i član Nacionalnoga vijeća za visoku naobrazbu pri Ministarstvu znanosti i tehnologije. Tri je puta (1993.-1999. te od 2001.) bio članom Matičnoga povjerenstva (sada: odbora) za područje humanističkih znanosti - polje povijesti, etnologije, antropologije i arheologije. Godine 1994.-1996. bio je članom Hrvatskog odbora UNESCO-a. Godine 1998.-1999. djelovao je kao član predsjedništva Hrvatskog odbora za povijesne znanosti koji je radio na organiziranju Prvoga kongresa hrvatskih povjesničara.
Ukazom Predsjednika Republike 28. ožujka 1995. imenovan je prvim generalnim konzulom Republike Hrvatske u Trstu za područje Furlanije-Julijske Venecije, Veneta i Trentina-Alto Adigea i na toj je dužnosti ostao do 1. prosinca 1998.
Nakon gotovo četiri godine provedene u diplomaciji vratio se struci i u veljači 1999. imenovan je upraviteljem Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci (s Područnom jedinicom u Puli). Na toj je dužnosti ostao do svibnja 2003., kada prelazi na Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta u Puli. Djeluje u uredništvima Akademijinih znanstvenih edicija edicija: Problemi sjevernoga Jadrana (glavni urednik) i Starine (član Uredništva).
Osim znanstvenim radom Bertoša se bavi i publicistikom, pa od 1991. do konca studenoga 2002. u redovitoj novinskoj kolumni Glasa Istre pod naslovom Domišljanje Istre: između povijesnog i fikcijskog objavio 588 nastavaka osebujnih eseja u kojima se prožimaju povijest, kultura i politika.
Bio je glavni je urednik (uz dr. sc. Roberta Matijašića) Istarske enciklopedije, tiskane u Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu (2005.). Za to je izdanje napisao veliki broj natuknica.
God. 1969. primio je nagradu "Mate Balota / Mijo Mirković", a 1990. nagradu "Istaknuti kulturni radnik grada Pule". God. 1994. odlikovan je Državnom nagradom za znanstveni rad "Bartol Kašić", a 1997. odlukom predsjednika Republike Redom hrvatskog trolista i Spomenicom Domovinske zahvalnosti. Za izniman doprinos unapređivanju znanosti, osobito u otkrivanju nove slike Pule god. 2006. primio je Nagradu Grada Pule za životno djelo.
KNJIGE
1. Knjiga o Istri, Školska knjiga, Zagreb 1968. (uz Zvane Črnju redaktor rukopisa pok. prof. Tone Peruška, te pisac dijela teksta), 214 str.
2. Proština 1921. Antifašistički pokret seljaka jugoistočne Istre, Novinsko-izdavačko poduzeće „Glas Istre” - Biblioteka „Istarski mozaik”, Pula 1971., 150 str.
3. Istarsko vrijeme prošlo, Glas Istre - Čakavski sabor, Pula 1978., 336 str.
4. Pisma i poruke istarskih rektora - Epistolae et communicationes rectorum histrianorum. Svezak I. Od 1607. do 1616., Monumenta Spectantia Historiam Slavorum Meridionalium, vol. 52., JAZU, Zagreb 1979., 304 str.
5. Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću. Knjiga prva. Kolonizacija: teme i problemi, Istarska naklada, Biblioteka „Misao”, Pula 1985., 324 str.
6. Etos i etnos zavičaja (Istra kao historiografski problem), Biblioteka „Istra kroz stoljeća”, VI. kolo, knjiga 33., Pula-Rijeka 1985., 328 str.
7. Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću. Knjiga druga. Društvene strukture, populacija i gospodarstvo, Istarska naklada, Biblioteka „Misao”, Pula 1986., 520 str.
8. Jedna zemlja, jedan rat. Istra 1615-1618, Istarska naklada, Pula 1986., 112 str.
9. Zlikovci i prognanici. Socijalno razbojništvo u Istri u XVII. i XVIII. stoljeću, Čakavski sabor, Istarska književna kolonija „Grozd”, Pula 1989., 255 str.
10. Istra između zbilje i fikcije, Mala knjižnica Matice hrvatske, Zagreb 1993., 126 str.
11. Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII. stoljeće), Zavičajna naklada „Žakan Juri”, Pula 1995., 2. dopunjeno i prošireno izdanje s kartama i slikovnim prilozima, 781 str.
12. Izazovi povijesnog zanata: Lokalna povijest i sveopći modeli, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2002., 415 str.
13. Istra, Jadran, Sredozemlje: Identiteti i imaginariji (feljtoni, elzeviri, kolumne), Dubrovnik University Press – Durieux, Zagreb 2003., 461 str.
14. Tvrđavni spisi Onofrija Del Campa. Traktati i memorabilije jednoga kondotjera u Dalmaciji u doba Kandijskoga rata, Rijeka, Državni arhiv u Rijeci, 2003., 212 str.
15. Hrvatska povijest u ranom novom vijeku. Sv. 3.: Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranom novom vijeku (koautor Josip Vrandečić), Zagreb, Barbat d. o. o. – Leykam International d. o. o., 2007., 142 str.
16. Kruh, mašta & mast: Prizori i memorabilije o staroj Puli (1947.-1957.), Zagreb, Durieux, 2007., 395 str.
17. (koautor Boris Kuzmić) Veprinački zakon 1507.-2007., Veprinac, Župa sv. Marka Evanđelista - Veprinac, Mjesni odbor Veprinac, Matica hrvatska - ogranak Opatija, 2007., 68 str.