Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma djeluje u sastavu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli od 2012. godine. Njegovi suosnivači su Igor Duda, Lada Duraković, Boris Koroman i Andrea Matošević, nastavnici na trima sveučilišnim odjelima, čija znanstvena djelatnost zahvaća socijalističke i postsocijalističke teme iz perspektive povijesti, etnologije, antropologije, kulturalnih studija, književnosti i muzikologije.

U svom nastojanju za multidisciplinarnim i interdisciplinarnim pristupom socijalizmu, Centar je otvoren za suradnju drugim znanstvenicima, kako s pulskog tako i s drugih sveučilišta, kako iz zemlje tako i iz inozemstva. Međunarodna mreža CKPIS-a trenutno okuplja oko 200 znanstvenika i doktoranada. Cilj je ostvariti i povezivanje sa srodnim ustanovama na temelju zajedničkih istraživačkih interesa. Potpisani su ugovori o suradnji s Institutom za studije istočne i jugoistočne Europe (IOS) u Regensburgu, Institutom za etnologiju i folkloristiku (IEF) i Hrvatskim institutom za povijest (HIP) u Zagrebu, Odsjekom za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (FFRI), Znanstveno-istraživačkim centrom Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (ZRC SAZU) u Ljubljani te Centrom za istraživanje popularne kulture (CSPK) u Pragu. Uspostavljena je projektna suradnja s Centrom za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu (CSEES), ZRC SAZU i Humboldtovim sveučilištem u Berlinu. Pored istraživačke, Centar razvija izdavačku djelatnost, organizira znanstvene skupove, prikuplja knjižni fond, audiovizualno i pisano arhivsko gradivo te informacije o očuvanosti arhivskoga fonda iz razdoblja socijalizma, doprinosi obogaćivanju ponude predmeta na sveučilišnim studijskim programima, potiče studente na proučavanje socijalizma i prati napredovanje svojih suradnika doktoranada.

U središtu interesa CKPIS-a je razdoblje socijalizma od 1945. do 1990. na hrvatskom i bivšem jugoslavenskom prostoru, no predmet istraživanja mogu biti i socijalističke i komunističke ideje u devetnaestom i prvoj polovici dvadesetoga stoljeća, kao i vrijeme postsocijalizma i tranzicije u kojem se razgrađuje polustoljetna tradicija samoupravnog i državnog socijalizma te s dominantnog političkog obzora nestaje utopijska ideja o uspostavi komunističkog društva. Usprkos pomacima do kojih dolazi posljednjih nekoliko godina socijalizam – kao povijesni, politički, ekonomski, društveni i kulturni pojam – u hrvatskoj je znanosti i dalje mahom neistražena tema. Domaća znanost kaska za bogatom znanstvenom produkcijom u inozemstvu i morala bi naći načina za kvalitetnije uključivanje u međunarodnu razmjenu kako bi Hrvatska izbjegla položaj pukoga objekta kada je riječ o istraživanju socijalizma.

Pula se zbog niza povijesnih okolnosti nameće kao odličan izbor za sjedište Centra. Socijalističke i komunističke ideje bile su poznate pulskom radništvu još u prvoj polovici dvadesetoga stoljeća. Politički dominantne postaju u razdoblju poslije Drugoga svjetskog rata kada je Pula oblikovana kao grad s promijenjenim identitetom izgrađenim na umnogome drugačijoj demografskoj i kulturnoj podlozi, kao grad na novome teritoriju koji dotad nije državno-politički bio povezan s Hrvatskom i Jugoslavijom, kao grad čije je mjesto u jugoslavenskom socijalističkom imaginariju bilo iznimno jako, posebno s obzirom na Brijune, igrani film i vojsku. Zbog svoje povijesne uronjenosti u socijalizam i svog tadašnjeg rubnog položaja prema hladnoratovskom Zapadu Pula je odlično polazište za istraživanje socijalizma, Hladnoga rata i Pokreta nesvrstanih te cijele lepeze njihova šireg društvenog utjecaja na područja od visoke politike preko kulture do svakodnevice.