ZNANSTVENICI

Na Odsjeku za povijest djeluje 15 znanstvenika, od kojih 13 djeluje u polju povijesti, u granama stara povijest, hrvatska i svjetska srednjovjekovna povijest, hrvatska i svjetska ranonovovjekovna povijest, hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest, a dvije znanstvenice pripadaju polju arheologije, grani prapovijesna arheologija.

PODRUČJE: Humanističke znanosti
POLJE: Povijest

GRANA: Stara povijest
Robert Matijašić
Davor Bulić

GRANA: Hrvatska i svjetska srednjovjekovna povijest
Ivan Jurković
Maurizio Levak
Robert Kurelić
Marina Zgrablić

GRANA: Hrvatska i svjetska ranonovovjekovna povijest   
Slaven Bertoša
Marija Mogorović Crljenko
Danijela Doblanović

GRANA: Hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest
Nevio Šetić
Igor Duda
Mihovil Dabo
Iva Milovan Delić

PODRUČJE: Humanističke znanosti
POLJE: Arheologija
GRANA: Prapovijesna arheologija
Klara Buršić-Matijašić
Katarina Gerometta

Akcijskim planom Odjela za humanističke znanosti (današnjeg Filozofskog fakulteta) 2013-2015. predviđena su bila nova zapošljavanja čime bi se ostvarile pretpostavke za jaču znanstvenu djelatnost u pojedinim znanstvenim granama, odnosno povijesnim razdobljima.

Članovi Odsjeka za povijest doktorate znanosti stekli su na Sveučilištu u Zagrebu, Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (CEU) i Sveučilištu u Zadru. Imaju bogato iskustvo u povijesnim arhivskim i arheološkim terenskim istraživanjima čije rezultate objavljuju u znanstvenim monografijama, zbornicima, udžbenicima i časopisima u zemlji i inozemstvu. Sudjeluju na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima te kao voditelji i suradnici u znanstvenim projektima. Članovi su uredništava znanstvenih časopisa te trenutno glavni urednici četiriju časopisa: Tabula (K. Buršić-Matijašić), Vjesnik istarskog arhiva (I. Jurković), Histria (M. Levak) i Barbanski zapisi (S. Bertoša).


ORGANIZACIJA ISTRAŽIVANJA: PROJEKTI I CENTRI

Članovi Odsjeka za povijest proteklih su godina kao voditelji, suvoditelji i suradnici sudjelovali u nizu domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata. Projekti čiji su voditelji bili znanstvenici Odsjeka za povijest: 
1. Istočna Istra i sjeverna Liburnija u antičko doba (voditelj R. Matijašić);
2. Grad i selo u Istri od XVI. do XVIII. stoljeća (voditelj S. Bertoša);
3. Naseljenost i gospodarstvo Istre od kraja prapovijesti do Bizanta (voditelj R. Matijašić);
4. Srednjovjekovna Istra: prostor zajedništva i suprotnosti (od VI. do XVI. st.) (voditelj I. Jurković);
5. Elitne i marginalne skupine u Istri od XVI. do XVIII. stoljeća (voditelj M. Bertoša);
6. Istarsko društvo XVI.-XIX. stoljeća: povijesne i kulturološke teme (voditelj S. Bertoša);
7. Politika nacionalnog identiteta i demokratizacija u Austriji i Hrvatskoj (suvoditelj I. Duda).

U sljedećem petogodišnjem razdoblju do 2019. znanstvena će se djelatnost na poljima povijesti i arheologije usmjeravati prema znanstveno-istraživačkim centrima i individualnim istraživanjima te, ovisno o ishodu natječaja, prema domaćim i međunarodnim znanstvenim projektima. Trenutno su članovi Odsjeka voditelji i partneri u četiri znanstvena projekta:
1. EAGLE – Electronic Archive of Greek and Latin Epigraphy (voditelj Robert Matijašić, dio programa CIP – Competitiveness and Inovation Framework Programme, 2013-2016);
2. Rimskodobne preobrazbe prapovijesnih naselja u Istri (voditeljica Klara Buršić Matijašić, HRZZ, 2014-2018);
3. Stvaranje socijalističkoga čovjeka. Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma (voditelj Igor Duda, HRZZ, 2014-2017).
4. Raširenost i posljedice pandemije španjolske gripe pri koncu Prvoga svjetskog rata u Kranjskoj i Istri (Nevio Šetić, Iva Milovan Delić, bilateralna suradnja Hrvatska-Slovenija, partner Povijesni institut Milka Kosa ZRC SAZU Ljubljana, 2016-2017).
Pojedini nastavnici suradnici su na ovim i drugim projektima. Prate se hrvatski i europski natječaji za područje humanističkih znanosti te pripremaju novi projekti. Istraživanjima se žele otvoriti nove teme i produbiti one u kojima su se znanstvenici već istakli svojim istraživačkim radom.

Stručni projekt Adrifort (IPA CBC projekt Jadranske prekogranične suradnje) također je preko svojega voditelja (I. Jurković) povezan s Odsjekom za povijest.

Ubuduće će znatan dio znanstvene djelatnosti biti organiziran na razini znanstveno-istraživačkih centara. Kao sastavnica Sveučilišta od 2012. djeluje Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS) u kojem je angažiran jedan povjesničar (I. Duda), što treba popraviti budućim zapošljavanjem. Nastavnici Odsjeka za povijest pokrenuli su u sklopu Filozofskog fakulteta 2015. Centar za interdisciplinarna arheološka istraživanja krajolika (CIRLA). Planira se osnivanje Centra za povijesnodemografska istraživanja.


TEMATIKA ISTRAŽIVANJA 2014-2019.

Glavninu znanstvenog interesa Odsjeka za povijest čini povijest Istre, no ta se lokalna usmjerenost dopunjuje kontekstualizacijom prema politički i kulturno dominantnim silnicama iz bližeg okruženja čime se Istra percipira kao mjesto susreta i specifičnoga djelovanja različitih vanjskih utjecaja. Naglasak je na povijesti naseljenosti i povijesnodemografskim istraživanjima te na raznim temama iz političke, društvene i kulturne povijesti Istre do prve polovice 20. stoljeća. Manje je tema koje pokazuju izravni istraživački interes prema cjelovitom hrvatskom nacionalnom prostoru ili širem kontekstu europske i svjetske povijesti.

A. U žarištu planiranih istraživanja nalazi se Istra od prapovijesti do 20. stoljeća, posebno njezino stanovništvo i demografska kretanja. Pozornost će se usmjeriti prema kontinuitetu naseljenosti od najranijih razdoblja, migracijama i kulturnim prilagodbama, romanizaciji i slavenizaciji, raznim aspektima novovjekovne povijesti stanovništva na osnovi izvrsno očuvanih matičnih knjiga, prehrani te zdravstvenoj povijesti prve polovice 20. stoljeća. Od 2014. do 2018. istraživanja će se provoditi sa studentima u okviru Povijesno-demografske radionice: Pula i njezino stanovništvo u vrijeme Velikog rata.

B. Izvan ove tematske skupine naći će se teme iz istarske društvene i kulturne povijesti koje će obuhvaćati poluotok u cjelini ili pojedinačne lokalitete. U kasnoantičkoj i ranosrednjovjekovnoj povijesti istraživat će se čašćenje ranokršćanskih svetaca i kastrizacija, u ranonovovjekovnoj povijesti istarska granična društva, u novovjekovlju mletačke plemićke obitelji i njihovi istarski posjedi, u modernoj povijesti pitanja političke i društvene modernizacije.

C. Tematika širega spektra obuhvaća istraživanje arheologije krajolika i okoliša, u srednjovjekovlju europske narativne izvore te vladarske i plemićke rituale i simbole moći, na razmeđu srednjeg i novog vijeka hrvatsko plemstvo i migracije te Mletačku Republiku u novome vijeku. Istraživanja suvremene povijesti obuhvaćaju teme iz povijesti svakodnevice i društvene povijesti jugoslavenskoga socijalizma: ideologizaciju djetinjstva, zaštitu potrošača te studije-slučaja organizacije socijalnog turizma. Potonja istraživanja suvremene povijesti interdisciplinarno su povezana s djelatnošću CKPIS-a.


ZNANSTVENI SKUPOVI

Odsjek za povijest aktivan je u organizaciji znanstvenih skupova. Zamjetna je njegova aktivnost u Hrvatskom nacionalnom odboru za povijesne znanosti pa je 2004. uspješno organiziran 2. kongres hrvatskih povjesničara. Na inicijativu nastavnika Odsjeka tradicionalno se od 2003. održava Istarski povijesni biennale, u suorganizaciji sa Zavičajnim muzejom Poreštine i Državnim arhivom u Pazinu. Na inicijativu članova Odsjeka 2009. održan je 1. asistentski dan, znanstveni skup asistenata Odjela za humanističke znanosti, a 2012. organiziran je i 15. međunarodni kongres udruge Mediterranean Studies Association. Preko svojih članova Odsjek je pridonio organizaciji međunarodnoga znanstvenoga skupa CKPIS-a 2013. pod naslovom Socijalizam na klupi. Kulturološke i povijesne interpretacije jugoslavenskoga i postjugoslavenskih društava. Od 2015. Odsjek za povijest pokreće međunarodni znanstveni skup Past, Present, Future, koji će se na različite teme održavati svake druge godine.


STRUKOVNO UDRUŽIVANJE

Visoka je razina integriranosti Odsjeka u akademsku zajednicu na nacionalnoj razini suradnjom s drugim visokoškolskim i znanstvenim ustanovama, muzejima i arhivima te izdavačkim kućama. U porastu su razmjena i suradnja na međunarodnoj razini. Znanstvenici su članovi Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu i drugih udruga. Vrlo je aktivna uloga znanstvenika u pokretanju i vođenju Istarskoga povijesnog društva koje djeluje od 2010. te njegova časopisa Histria, što je posebno važno s obzirom na sve veći broj povjesničara i zamah u njihovoj djelatnosti na području Istre.