1. Razlozi za pokretanje studija

Hrvatska je država koja se svojim velikim dijelom oslanja na more, stoga je prirodan povećani interes svekolike zajednice za njegovu zaštitu, uz smišljeno i znanstveno opravdano očuvanje njegovih resursa. Nedvojbeno je da je znanost o moru svoju pravu afirmaciju doživjela u drugoj polovini 20. stoljeća. Tada nažalost započinju i najveći ekološki problemi vezani uz more, ali se istovremeno povećava svijest ljudske zajednice o potrebi njegove zaštite.

Glavni cilj znanosti o moru je očuvanje kvalitete morskog ekosustava i njegove biološke raznolikosti, uz istovremeni održivi razvoj ljudske zajednice uz more. Stoga je prvenstveni cilj studija Znanosti o moru obrazovanje stručnjaka koji će raditi na pitanjima zaštite mora i na pitanjima unaprjeđivanja iskorištavanja mora na održiv način. Tako obrazovani stručnjaci moraju:  

• razumjeti i objasniti fizičke, kemijske i biološke procese u moru,
• predviđati promjene u morskom ekosustavu kao odgovor na različite utjecaje,
• znati kako kontrolirano i održivo iskorištavati morske resurse.

U posljednjih 50 godina znanost o moru postala je interdisciplinarno područje koje obuhvaća mnoge discipline prirodoslovnih, tehničkih i biotehničkih znanosti. Pored temeljnih znanstvenih disciplina biologije, kemije, fizike i geologije, glavni naglasak je danas jasno iskazan u primjeni kompleksnog i interdisciplinarnog pristupa u objašnjavanju osnovnih procesa u ekosustavu mora, njegovom funkcioniranju kao cjeline, ali isto tako i u pojedinim dijelovima njegovog živog svijeta od bakterija i planktona, sve do riba i morskih sisavaca. Danas je sasvim jasno da pojedini fizičko-kemijsko-biološki procesi u moru imaju ključnu ulogu u očuvanju osnovnih svojstava biosfere: od ravnoteže atmosferskih plinova i globalne klime, do očuvanja biološke raznolikosti ne samo u moru nego i na kopnu.

Stoga se danas jasno iskazuje potreba za školovanjem takvih visokoobrazovnih profila koji će se moći uključiti u djelatnost vezanu za zaštitu mora, sukladno visokim ekološkim standardima u njegovoj eksploataciji i planiranju razvoja prostora uz more. Takav profil stručnjaka, kojima znanost o moru nije sredstvo nego cilj struke, treba steći posebno znanje o osnovnim mehanizmima koji uvjetuju procese u moru; o sustavu raspodjele vodenih masa, hranjivih soli, proizvodnji i raspodjeli organske tvari po trofičkim razinama hranidbenog lanca; izvorima i sudbini osnovnih skupina zagađivala i o njihovim biološkim učincima, te o specifičnim procesima vezanim uz osnovne fiziološke i biokemijske mehanizme reakcija morskih organizama na nagle (kratkoročne) i spore (dugoročne) promjene biotskih i abiotskih uvjeta u moru, bilo prirodnih ali često i izazvanih djelovanjem čovjeka. U Hrvatskoj nije do sada organiziran takav preddiplomski program, premda znanost o moru danas čini osnovu interdisciplinarnih studija na mnogim europskim i američkim sveučilištima. Kako predloženi sveučilišni studijski program Znanost o moru ima interdisciplinaran pristup, u njegovoj realizaciji sudjeluju uz nastavnike Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i znanstvenici sa Instituta „Ruđer Bošković“, Centra za istraživanje mora u Rovinju.

1. 1. Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada

Iako u Hrvatskoj postoje sličan studijski program (Biologija i ekologija mora – Sveučilište u Splitu), a još se jedan može smatrati srodnim (Znanosti o okolišu – Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet), ovaj prijedlog sveučilišnog studijskog programa Znanost o moru jedini je takve vrste, interdisciplinaran i usmjeren ka punoj širini znanosti o moru. Stručnjaci ovog profila naći će svoje mjesto na poslovima istraživanja, kontrole i zaštite morskog ekosustava, kao i u upravljanju i gospodarenju morskim resursima, jednako u znanstvenim i sličnim ustanovama, kao i u državnoj, regionalnoj i lokalnoj upravi.

1. 2. Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama

Sveučilišni preddiplomski studij Znanost o moru je izrazito interdisciplinaran, pokrivajući  prirodoznanstvene discipline, s naglaskom na biologiju, kemiju i fiziku. Sadržaj nastavnih predmeta u dosluhu je sa suvremenim znanstvenim spoznajama navedenih disciplina i njihovih subspecijalnosti. Studenti će se upoznati s najnovijim znanstvenim spoznajama, znanstvenom bibliografijom i metodologijom znanstvenog rada u svim oblicima nastave. Seminarski i vježbovni dio nastave studenti će obavljati u znanstvenim laboratorijima.

Centar za istraživanje mora u Rovinju Instituta "Ruđer Bošković" vrhunska je i u svjetskim razmjernima prepoznatljiva znanstvena ustanova za istraživanje mora, te će svojom infrastrukturom neposredno upoznavati studente sa znanstvenim radom. Upisivat će se male grupe studenata, do 20 na preddiplomskom studiju, a dio nastave odvijat će se praktičnim radom na IB "Vila Velebita" i IČ "Triton" i " Burin", kojima Centar za istraživanje mora obavlja terenska istraživanja. Kako je Centar dobro opskrbljen i znanstvenom opremom i instrumentarima, i to će se staviti na raspolaganje za nastavu.

1. 3. Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih učilišta

Sveučilišni nastavni programi svih uglednih svjetskih visokih učilišta, u Italiji, Španjolskoj, Portugalu, te u Sjedinjenim Američkim Državama, koncipirani su na istom osnovnom principu usredotočenosti na temeljna prirodoslovna znanja (kemija, fizika, biologija) u preddiplomskom studiju, odnosno u prve dvije ili tri godine studija, dok se na višem stupnju međusobno više razlikuju po specijalizaciji ovisno o okolnostima u kojima djeluju (Sredozemlje, Atlantik, tropska mora…), tako da i naš prijedlog programa uzima u obzir općenite postavke znanosti o moru, iako ima u vidu i specifičnosti vezane za Jadransko more.

2. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Predlagači nemaju izravnih iskustava u provođenju ekvivalentnih programa, jer se predlaže otvaranje novoga sveučilišnoga preddiplomskoga studija, no koristila su se iskustva koje izrađivači imaju u visokoškolskoj nastavi kao predavači i organizatori na doktorskim studijima u zemlji i inozemstvu. Osim toga, temeljeći se na postavkama studiranja prema principima tzv. "Bolonjskog procesa", držali smo se svih parametara koji se provode na sličnim i srodnim studijima u Republici Hrvatskoj (ECTS sustav, semestralnost predmeta, ponuda izbornih predmeta). Posebice smo naglasak stavili na visoku kvalitetu studija, prilagođavanje potrebama brzine studiranja, omogućavanje mobilnosti studenata i uključenje studenata u znanstveni rad.

3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Intenzivna suradnja sa srodnim ustanovama i sveučilištima u zemlji i inozemstvu koju ima Centar za istraživanje mora, omogućit će pokretljivost studenata, zahvaljujući osnovnim postavkama novog načina studiranja:

• semestralni karakter predmeta (svi su predmeti semestralni),
• ECTS sustav bodova ("težina" svih predmeta izražena je tim sustavom, pri čemu se vrednuje zbrojna opterećenost studenata u savladavanju programa određenog predmeta),
• polaganje ispita odmah nakon završene nastave,
• bogata ponuda izbornih predmeta.

Na taj će se način privući i studenti srodnih studija izvana, a domicilni će studenti moći koristiti razmjenu sa drugim sveučilištima.